Kako funkcionišu bitumenske asfaltne trake?

Kada govorimo o zaštiti objekta od vode i vlage, jedan od najvažnijih elemenata često ostaje potpuno skriven ispod završnih slojeva konstrukcije.

To su bitumenske asfaltne trake.

Možemo ih pronaći u sistemima hidroizolacije ravnih krovova, temelja, podzemnih zidova, terasa, balkona i brojnih drugih građevinskih površina. Nakon završetka radova često ih više ni ne vidimo, ali upravo taj sloj može imati ključnu ulogu u sprečavanju prodora vode u konstrukciju.

Njihov princip rada na prvi pogled izgleda jednostavno: između vode i konstrukcije postavlja se vodonepropusna membrana.

Međutim, savremene bitumenske trake mnogo su više od običnog sloja asfalta. Njihova funkcionalnost proizlazi iz kombinacije bitumena, nosivog uloška, zaštitnih slojeva, pravilno izvedenih preklopa i stručne ugradnje.

Da bismo razumjeli kako funkcionišu, potrebno je pogledati cijeli hidroizolacijski sistem.

Šta su bitumenske asfaltne trake?

Bitumenske asfaltne trake su hidroizolacijske membrane proizvedene na bazi bitumena i najčešće isporučene u obliku rola.

Njihova osnovna funkcija jeste da stvore kontinuiranu vodonepropusnu barijeru preko površine koju želimo zaštititi.

Kada su pravilno postavljene, membrane povezuju pojedinačne role u jednu gotovo neprekidnu hidroizolacijsku površinu.

Upravo je kontinuitet najvažniji.

Voda ne mora proći kroz sredinu membrane da bi hidroizolacija zakazala. Dovoljno je da pronađe slabu tačku na spoju, oko slivnika, prodora cijevi ili drugog detalja.

Zato bitumenska traka funkcioniše samo kao dio dobro izvedenog sistema.

Kako bitumen zaustavlja vodu?

Bitumen je hidrofoban materijal, što znači da odbija vodu i ne dopušta joj da lako prolazi kroz njegovu strukturu.

Kada se formira dovoljan i kontinuiran sloj bitumenskog materijala, on predstavlja prepreku prolasku vode prema konstrukciji.

To je osnovni princip rada bitumenske hidroizolacije.

Međutim, sam bitumen nije dovoljan za sve mehaničke i temperaturne zahtjeve kojima jedna hidroizolacijska membrana može biti izložena.

Zbog toga savremene bitumenske trake imaju složeniju strukturu.

Od čega se sastoji bitumenska traka?

Tačan sastav zavisi od proizvoda, ali većina kvalitetnih bitumenskih membrana sastoji se od nekoliko funkcionalnih elemenata.

Bitumenska masa

Ona predstavlja osnovu membrane i daje joj hidroizolacijska svojstva.

Bitumen može biti modifikovan različitim polimerima kako bi membrana dobila određene karakteristike.

Najpoznatije su:

SBS modifikovane membrane,
APP modifikovane membrane.

Nosivi uložak

Unutar membrane nalazi se armirajući odnosno nosivi sloj.

Njegova uloga može uključivati:

povećanje mehaničke stabilnosti,
kontrolu dimenzionalnih promjena,
poboljšanje otpornosti na opterećenja.

Vrsta nosača zavisi od proizvoda i njegove namjene.

Površinski slojevi

Gornja i donja strana membrane mogu imati različite završne obrade.

One mogu biti prilagođene:

načinu ugradnje,
poziciji membrane u sistemu,
zaštiti površine,
završnoj ekspoziciji.

Zato dvije membrane koje izgledaju slično mogu imati potpuno različitu funkciju.

Kako se od pojedinačnih rola dobije jedna vodonepropusna površina?

Bitumenske trake ne postavljaju se jedna pored druge bez preklapanja.

Svaka naredna membrana prelazi preko dijela prethodne.

Taj spoj naziva se preklop.

Kada se preklopi pravilno izvedu, pojedinačne role postaju međusobno povezane i formiraju jednu kontinuiranu hidroizolacijsku površinu.

Možemo to zamisliti kao krov od crjepova, samo što kod bitumenskih membrana cilj nije da voda jednostavno teče preko preklopa, već da se sam spoj učini vodonepropusnim.

Upravo zato način obrade preklopa ima presudnu važnost.

Zašto su preklopi toliko važni?

Sredina kvalitetne bitumenske membrane obično nije najveći problem.

Najosjetljivije tačke hidroizolacije gotovo uvijek su spojevi i detalji.

Ako je preklop:

preuzak,
nepravilno povezan,
nedovoljno obrađen,
zaprljan,
oštećen,

voda može pronaći put ispod membrane.

Zbog toga proizvođači definišu način i širinu preklopa za konkretne proizvode.

Prilikom ugradnje tih zahtjeva treba se strogo pridržavati.

Kako se bitumenske trake pričvršćuju za podlogu?

Postoji više načina ugradnje.

Odabrana metoda zavisi od tipa membrane i projektovanog sistema.

Ugradnja zagrijavanjem

Kod određenih bitumenskih membrana donja površina zagrijava se tokom ugradnje kako bi se ostvarilo povezivanje membrane s podlogom ili prethodnim slojem.

Ovaj postupak zahtijeva stručnost, odgovarajuću opremu i strogo poštovanje zaštite od požara.

Samoljepljive membrane

Postoje membrane koje imaju fabrički pripremljen samoljepljivi sloj.

Njihova ugradnja može biti pogodna na mjestima gdje upotreba otvorenog plamena nije poželjna ili dozvoljena.

Mehaničko pričvršćivanje

Kod pojedinih sistema koriste se i mehanički načini pričvršćivanja.

Koja metoda je odgovarajuća zavisi od proizvoda, podloge i kompletnog projekta hidroizolacije.

Šta se događa kada se membrana ugradi?

Kada je bitumenska membrana pravilno postavljena, dobija se zaštitni sloj između konstrukcije i vode.

Možemo to pojednostavljeno prikazati ovako:

voda → bitumenska membrana → zaštićena konstrukcija

Voda dolazi do površine membrane, ali ne prolazi kroz kontinuirani vodonepropusni sloj.

Zatim se putem projektovanih padova i odvodnje usmjerava prema slivnicima ili drugim odvodnim tačkama.

Zato hidroizolacija ne funkcioniše sama.

Ona mora sarađivati s:

nagibom površine,
odvodnjom,
slivnicima,
limarskim detaljima,
zaštitnim slojevima,
ostatkom konstrukcije.

Hidroizolacija ne znači da voda treba stajati na površini

Česta zabluda jeste da dobra hidroizolacija znači da nije važno koliko dugo voda ostaje na krovu ili terasi.

To nije dobar pristup.

Hidroizolacija štiti konstrukciju od prodora vode, ali kompletan sistem treba biti projektovan tako da se voda pravilno odvodi.

Stajaća voda dugoročno povećava opterećenje na:

membrane,
spojeve,
slivnike,
detalje,
druge dijelove krova.

Zato je kvalitetna odvodnja jednako važna kao kvalitetna membrana.

Kako rade bitumenske trake na ravnom krovu?

Kod ravnog krova membrane se najčešće postavljaju preko pripremljene površine u skladu s projektovanim krovnim sistemom.

Kada je hidroizolacija pravilno izvedena, voda koja padne na krov ostaje iznad membrane.

Zatim se zbog oblikovanih padova usmjerava prema slivnicima.

Kritične tačke su:

spojevi traka,
atike,
slivnici,
prodori ventilacije,
nosači,
cijevi,
rubovi krova.

Upravo zato je kod ravnog krova važna stručna obrada svakog detalja.

Velika ravna površina često je najjednostavniji dio posla.

Problematične tačke nalaze se na njenim prekidima.

Kako bitumenske trake štite temelje?

Kod temelja princip ostaje isti, ali se mijenja izvor vode.

Umjesto padavina koje padaju na krov, podzemni dijelovi objekta mogu biti izloženi:

vlazi iz tla,
površinskoj vodi,
podzemnoj vodi,
drugim oblicima vlage.

Bitumenska membrana postavlja se tako da napravi zaštitnu barijeru između zemlje i konstrukcije.

Kod vertikalnih podzemnih površina veoma je važna i zaštita membrane nakon ugradnje.

Zašto?

Zato što se tokom zatrpavanja uz temelj mogu pojaviti:

kamenje,
građevinski materijal,
zemlja,
druga mehanička opterećenja

koja mogu oštetiti nezaštićenu hidroizolaciju.

Dakle, sistem može biti savršeno izveden, a zatim uništen u sljedećoj fazi radova ako nema odgovarajuću zaštitu.

Kako funkcionišu na terasama?

Terase predstavljaju zanimljiv primjer jer hidroizolacija često ostaje potpuno skrivena ispod završne obloge.

Tipična konstrukcija može sadržavati više slojeva.

Hidroizolacija se nalazi unutar sistema i njen zadatak je spriječiti da voda koja eventualno dođe ispod završnih slojeva nastavi prema konstrukciji objekta.

Posebno su osjetljivi:

pragovi vrata,
slivnici,
rubovi,
spojevi sa zidovima,
prodori.

Ako se terasa nalazi iznad grijane prostorije, kvalitet hidroizolacije postaje još važniji.

Zašto se bitumen modificira?

Osnovni bitumen može imati ograničenja u ponašanju pri različitim temperaturama i mehaničkim opterećenjima.

Zbog toga se u savremenim membranama često modifikuje polimerima.

Cilj modifikacije je promijeniti određene karakteristike materijala.

SBS modifikacija

SBS modifikovane membrane poznate su po većoj elastičnosti i fleksibilnosti.

To može biti korisno u sistemima gdje hidroizolacija treba bolje podnositi određena pomjeranja i temperaturne promjene.

APP modifikacija

APP modifikovane membrane imaju drugačiji profil svojstava i koriste se u brojnim hidroizolacijskim sistemima.

Važno je naglasiti da se ne bira prema principu:

SBS je dobar, APP nije

ili obrnuto.

Pravi proizvod bira se prema zahtjevima projekta.

Zašto je armatura potrebna?

Ako bismo imali samo mekan sloj bitumena, membrana bi imala ograničenu dimenzionalnu i mehaničku stabilnost.

Nosivi uložak pomaže membrani da:

zadrži oblik,
podnese određena opterećenja,
smanji nekontrolisano rastezanje,
izdrži manipulaciju tokom ugradnje.

Zbog toga nosivi sloj možemo posmatrati kao svojevrsni „kostur“ membrane.

Bitumen daje hidroizolacijsku funkciju, a armatura doprinosi stabilnosti cijelog proizvoda.

Zašto se često koristi više slojeva?

Kod nekih sistema projektuje se višeslojna hidroizolacija.

Na primjer:

prvi sloj membrane + drugi završni sloj

Ideja nije samo udvostručiti debljinu.

Kod pravilno projektovanog sistema slojevi mogu imati različite funkcije.

Također, preklopi jednog sloja mogu biti raspoređeni drugačije od spojeva drugog, čime se povećava kontinuitet zaštite.

Tačan broj slojeva ipak zavisi od projekta.

Više nije uvijek automatski bolje.

Šta se događa ako membrana pukne?

Ako dođe do fizičkog oštećenja membrane, postoji mogućnost da voda prođe kroz otvor.

Međutim, mjesto na kojem voda ulazi u sistem nije uvijek isto mjesto na kojem će se pojaviti unutar objekta.

Voda može putovati između slojeva konstrukcije i pojaviti se nekoliko metara dalje.

Zbog toga je pronalaženje curenja kod ravnih krovova ponekad veoma zahtjevno.

Još jedan razlog zašto je kvalitetna prva ugradnja toliko važna.

Šta se događa ako preklop nije dobro izveden?

Preklop može izgledati zatvoren, ali ako spoj nije pravilno ostvaren, voda može postepeno ući između membrana.

Zatim se može širiti ispod hidroizolacije.

To može dovesti do:

vlaženja podloge,
prodora vode prema unutrašnjosti,
degradacije pojedinih slojeva,
potrebe za sanacijom.

Zbog toga se spojevi nakon ugradnje pažljivo kontrolišu.

Zašto je priprema podloge važna za funkcionisanje trake?

Membrana može biti vrhunske kvalitete, ali neće pravilno funkcionisati ako je ugrađena preko neadekvatne površine.

Podloga može imati:

prašinu,
vlagu,
oštre izbočine,
velike neravnine,
pukotine,
nestabilne dijelove.

Sve to može negativno uticati na vezivanje membrane ili uzrokovati mehaničko oštećenje.

Zato se prije postavljanja traka podloga priprema prema zahtjevima sistema.

Čemu služi bitumenski predpremaz?

Kod određenih sistema koristi se odgovarajući primer odnosno bitumenski predpremaz.

Njegova uloga može biti priprema površine i poboljšanje uslova za ugradnju membrane.

Međutim, treba koristiti proizvod koji je kompatibilan s konkretnim sistemom.

Ne treba nasumično kombinovati različite materijale samo zato što su svi „na bazi bitumena“.

Kako funkcioniše završni mineralni posip?

Kod pojedinih završnih bitumenskih membrana površina može imati mineralni posip.

Takva obrada nije samo dekorativna.

Može imati zaštitnu funkciju kod proizvoda namijenjenih izloženoj primjeni.

Međutim, membrana s posipom nije automatski bolja od membrane bez njega.

Riječ je jednostavno o proizvodima s različitom funkcijom.

Zašto bitumenske trake mogu trajati dugo?

Dugotrajnost kvalitetnog hidroizolacijskog sistema proizlazi iz kombinacije više faktora:

stabilnog hidroizolacijskog materijala,
pravilno odabranog proizvoda,
armirane strukture membrane,
kvalitetnih preklopa,
pravilno riješenih detalja,
zaštite od oštećenja,
dobre odvodnje,
stručne ugradnje.

Ako jedan od tih elemenata zakaže, životni vijek cijelog sistema može biti smanjen.

Šta najčešće uzrokuje probleme?

Kod bitumenske hidroizolacije problemi često nisu posljedica samog principa rada membrane, nego grešaka u sistemu.

Najčešći uzroci mogu biti:

Pogrešan proizvod

Membrana se koristi na mjestu za koje nije namijenjena.

Loša priprema podloge

Traka se postavlja preko nečiste, neravne ili nestabilne površine.

Loši preklopi

Spojevi nisu pravilno obrađeni.

Loši detalji

Prodori, slivnici ili rubovi nisu dovoljno pažljivo izvedeni.

Mehanička oštećenja

Membrana se probuši tokom kasnijih radova.

Loša odvodnja

Voda se nepotrebno zadržava na površini.

Kako izgleda kompletan sistem u praksi?

Pojednostavljeno, kvalitetan hidroizolacijski sistem može se razumjeti kroz šest faza:

1. Konstrukcija

Površina koju treba zaštititi.

2. Priprema

Čišćenje i priprema podloge.

3. Hidroizolacijska membrana

Glavni sloj koji zaustavlja vodu.

4. Spojevi

Preklopi koji povezuju role u kontinuiranu površinu.

5. Detalji

Slivnici, rubovi, prodori i vertikalni spojevi.

6. Zaštita i odvodnja

Slojevi i sistemi koji štite membranu i pravilno odvode vodu.

Kada svih šest dijelova funkcioniše zajedno, dobijamo pouzdan hidroizolacijski sistem.

Može li se bitumenska traka popraviti?

U mnogim situacijama lokalno oštećenje može se sanirati odgovarajućom metodom i kompatibilnim materijalima.

Međutim, prije popravke potrebno je pronaći:

tačno mjesto oštećenja,
uzrok problema,
stanje okolne membrane.

Ako je problem rezultat šireg propadanja sistema, lokalna zakrpa možda neće biti dovoljno rješenje.

Zato kod ozbiljnijih prodora vode treba prvo izvršiti stručnu procjenu.

Zašto je bitumenska hidroizolacija i dalje toliko zastupljena?

Građevinska industrija danas nudi brojne tehnologije hidroizolacije.

Ipak, bitumenske membrane ostaju veoma zastupljene zbog kombinacije:

dobro poznate tehnologije,
širokog spektra proizvoda,
mogućnosti primjene na različitim konstrukcijama,
pouzdane vodonepropusnosti,
mogućnosti višeslojnih sistema,
dostupnosti izvođača koji poznaju tehnologiju.

Njihova najveća prednost nije u tome što su „čudesan materijal“, već u tome što se radi o razvijenoj tehnologiji koja, kada se pravilno koristi, može pružiti vrlo pouzdanu zaštitu.

Kako provjeriti da li hidroizolacija radi?

Kod nekih objekata mogu se provoditi odgovarajuće kontrole prije postavljanja završnih slojeva.

Tačan način provjere zavisi od vrste konstrukcije i projekta.

Cilj je eventualni problem pronaći dok je hidroizolacija još dostupna.

To je neuporedivo jednostavnije nego otkrivati grešku nakon što se preko membrane postave:

estrih,
završna obloga,
termoizolacija,
zemlja,
drugi građevinski slojevi.

Često postavljana pitanja

Kako bitumenska traka zaustavlja vodu?

Bitumenska masa stvara vodonepropusnu barijeru koja sprečava prolazak vode kroz pravilno izvedenu membranu.

Zašto se trake preklapaju?

Preklapanjem i pravilnim povezivanjem pojedinačne role pretvaraju se u jednu kontinuiranu hidroizolacijsku površinu.

Da li voda može proći između dvije trake?

Ako preklop nije pravilno izveden, spoj može postati slaba tačka. Zato je kvalitet spojeva ključan.

Zašto membrana ima armaturu?

Nosivi uložak doprinosi mehaničkoj i dimenzionalnoj stabilnosti membrane.

Čemu služe SBS i APP?

Radi se o polimernim modifikacijama bitumena kojima membrane dobijaju određena svojstva.

Zašto se koristi više slojeva?

Kod određenih projektovanih sistema više slojeva povećava pouzdanost i omogućava raspodjelu različitih funkcija između membrana.

Šta je najvažnije kod ugradnje?

Kvalitetna podloga, pravilna ugradnja, dobro izvedeni preklopi i pažljivo riješeni detalji.

Može li traka biti dobra, a hidroizolacija loša?

Da. Kvalitet materijala nije dovoljan ako je sistem nepravilno projektovan ili loše izveden.

Bitumenske asfaltne trake funkcionišu kao kontinuirani zaštitni omotač

Najjednostavniji način da razumijemo princip rada bitumenske hidroizolacije jeste da objekat zamislimo kao nešto što želimo zaštititi vodonepropusnim omotačem.

Svaka pojedinačna asfaltna traka predstavlja samo jedan dio tog omotača.

Tek kada se:

podloga pravilno pripremi,
membrane odgovarajuće postave,
preklopi međusobno povežu,
uglovi i prodori pažljivo obrade,
hidroizolacija zaštiti od mehaničkih oštećenja,
voda pravilno odvodi,

dobijamo funkcionalan sistem.

Zato bitumenske asfaltne trake ne funkcionišu samo zahvaljujući bitumenu.

One funkcionišu zahvaljujući međusobnom djelovanju materijala, armature, spojeva, detalja, podloge i načina ugradnje.

Bitumen predstavlja vodonepropusni dio sistema. Nosivi uložak daje membrani potrebnu stabilnost. Preklopi spajaju pojedinačne role u cjelinu. Detalji zatvaraju najosjetljivije dijelove konstrukcije. Odvodnja uklanja vodu s površine, a zaštitni slojevi čuvaju hidroizolaciju od kasnijih oštećenja.

Kada se svi ti elementi pravilno spoje, dobija se ono što je konačni cilj svake kvalitetne hidroizolacije:

kontinuirana, pouzdana i dugotrajna zaštita građevinskog objekta od vode i vlage.

Kontaktirajte nas

Ako želite pouzdanu, vrhunsku i dugotrajnu hidroizolaciju krova, temelja, terase ili industrijskog objekta, kontaktirajte Hidroizolacija.ba, jedini zvanični Copernit zastupnik u Bosni i Hercegovini.